19.5.09.


- JOK MEGDAN -Legenda kaže da su Turci, prilikom prvog osvajanja Herceg Novog, na ovom mjestu (danas se tako zove dio grada uz Jadranski put) bili do nogu potučeni. Tom prilikom, jedan od hrabrih branilaca grada pozove turskog vodju na megdan, ali on, bježeći glavom bez obzira, samo viknu: "JOK, MEGDAN" i tako tom dijelu grada i do danas ostade takvo ime.Poslije bitke, prema legendi, na izvoru ispod Jok Megdana, počela je da teče krv. Od tada se ovaj izvor pitke vode (koji je aktivan i danas) zove KARADŽA ili, u narodu još češće, KARAČA. - NEMILA -Iznad Herceg-Novog (dio današnjeg naselja Srbina) i danas postoji izvor koji se zove Nemila. Nekada, prvobitni naziv ovog izvora bio je "MILA", a današnje ime je dobio nakon tragične smrti dva mladića, dobrih prijatelja, koji su, zbog ljubavi koju su osjećali prema istoj djevojci, ovdje oduzeli sebi živote.

- KOTOBILJ-Na ovom mjestu (danas je to selo KAMENO) su Crnogorci i domaci ustanici, 17. septembra 1687. godine, u iznenadnom napadu, u borbi za oslobodjenje Herceg Novog, teško porazili tursku vojsku. Turski vojnici su bili toliko iznenadjeni žestokim i iznenadnim napadom da je sve što su uspjeli bilo reći: "KO TO BI?" Otuda, kažu, i ime ovom dijelu sela Kameno. A da u prici ima i istine svjedoči i činjenica da je Petar Petrović Njegoš, svojevremeno, obišao ovo mjesto i opjevao ga u "Gorskom vijencu".











Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić i savjetnik predsjednika Vlade, Vojin Vlahović učestvovali su na globalnom samitu Svjetskog Savjeta za turizam (WTTC) koji se ove godine održao u brazilskom gradu Florianopolisu, Santa Katarina.
Na samitu se okupilo preko 1.100 ključnih lidera u oblasti politike i biznisa iz 180 zemalja članica WTTC-a.
Osnovna tema skupa je uticaj turizma na oporavak svjetske ekonomije i izlazak iz ozbiljne sistemske krize. Skup je otvorio predsjednik Brazila, Luis Injasio Lula da Silva.
Nenezić je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, predstavio strategiju održivog razvoja crnogorskog turizma i mjere koje Vlada preduzima kao bi ponoljšala ambijent za poslovanje turističke privrede, u svjetlu ekonomske krize.

18.5.09.

Na izuzetno značajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmedju najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi.

On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. širine), sa vrlo bogatim i živopisnim seoskim zaledjem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika.Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske duzine.

Reljefne karakteristike:
planina ORJEN (1.895 m, poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljećnim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima)
brda: DOBROŠTICA (1.570 m) i RADOŠTAK (1.441 m)
poluostrvo LUŠTICA, sa najvišim vrhom OBOSNIK (586 m) Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmedu rtova OŠTRO i MIRIŠTE i širine je cca. 2.900 metara.Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjecna dubina je 27,8 metara.




Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanično uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta.

12.5.09.



Sve što treba da uradite da biste razumjeli zašto je poznati pjesnik Džordž Gordon Bajron jednom rekao:
" Kada su otkriveni dragulji prirode po ovom su tlu , u izobilju bili razliveni " je da posjetite Crnu Goru.

Crna Gora je, za svoju velicinu, zemlja prilicno zapanjujucih raznolikosti. Grubo receno, Crnu Goru možemo podijeliti na tri regije. Svaka regija ima svoju posebnost, i svaka nudi spoj prirodne ljepote i kulturnog blaga. A narocito predjeli gdje se ovi regioni stapaju jedni sa drugima, stvarajuci upecatljivu sliku.

Primorska regija Crne Gore ...

Crnogorska obala se pruža zapadno, naspram italijanskog juznog dijela kontinenta, koje razdvaja Jadransko more. Dužina obale iznosi 293 km, a pocinje od zapadnog dijela zemlje šireci se sve do svog najjužnijeg dijela. Iduci od sjeverozapada do jugoistoka, ova obala ne može imati bolji pocetak od venecijanske Boke Kotorske. Zaliv koji oduzima dah važi za jedan od deset najljepših zaliva svijeta i cesto se naziva „evropski najjužniji fjord“. Obala Boke Kotorske je kao niska bisera, sa luckim gradovima, kao što je grad cvijeca, Herceg- Novi, zatim i Kotor koji je zašticen od strane UNESCO-a, sa jednim od najbolje ocuvanih u Evropi srednjevjekovnim Starim Gradom i sa istorijskim spomenicima do kojih možete doci barkama, poput Gospe od Škrpjela.Ovoj obali pripadaju tri od pet crnogorskih rivijera: hercegnovska, tivatska i kotorska rivijera.

Hercegnovska Rivijera : Ova rivijera je duga 25 km i u nju spdaju: poluostrva, manja ostrva, plaže razlicitih oblika te privlacne banje sa velikom planinskom pozadinom i slikovitim selima i utvrdenjima koja se nalaze medu maslinicima i drugom egzoticnom, mediteranskom vegetacijom. Tivatska Rivijera : There are 17 official beaches at the surface of 31200 m² in the Tivat Rivièra. Along the coast there are small, attractive inlets with a lot of restaurants and other tourist facilities. There are also three isles in the Tivat Rivièra: the Isle of Flowers, St. Marko's Isle and the Lady of Mercy Isle.Kotorska Rivijera : Pošto kotorska rivijera zauzima najduži dio bokokotorskog zaliva, ovdje nema pjeskovitih plaža, kao što je to osobina ostalih djelova obale. Ovo što ovu rivijeru cini posebnom su brojne ponte, koje daju posebnu draž ovom pejzažu. Mnoge od njih su u rukama privatnika, pa ako rezervišete apartman u nekoj od prelijepih palata na ovom dijelu obale, moci cete uživati na svojoj ponti tokom dana, kao i u tišini kotorskog zaliva tokom noci.


Iduci južnije, sledeca je budvanska rivijera, koja nosi ime po crnogorskoj metropoli tirizma- Budvi. Ona je najstarije utvrdenje u Boki Kotorskoj zajedno sa Risnom. Nije baš ni zbog cega Budva glavna crnogorska turisticka atrakcija. Sa svojom 2 000 godina starom istorijom, koja datira još od Grka, u budvanskom Starom gradu se može naci dovoljno anticke arhitekture. Uz to, baš za budvanske plaže kaže se da su najljep še u Crnoj Gori. Budvanska Rivijera : Ples morskih talasa je sa obalom kroz vjekove stvarao jedinstven sklop ovalnih uvala sa plažama, na mjestima gdje se njihovi mekani i prefinjeni djelovi susrecu sa strmim liticama, koje su stvorene od tvrdog krecnjaka. Ova neponovljiva ljepota stalnih promjena pruža dvostruko uživanje koje pružaju ove velicanstvene obale i strme litice. Obale su prekrivene pijeskom visokog kvaliteta. Dugacke su preko 38 km, neravne su i sa mnogo uvala, zaleda, pjeskovitih plaža, pecina i malih ostrva. Još jedna velika atrakcija ove rivijere je Sveti Stefan. Ovo bivše ribarsko selo, smješteno na poluostrvu, je prije 50 godina pretvoreno u grad - hotel, te se tako napravilo divno mjesto gdje cak i najvece svjetske zvijezde (poput Klaudije Šifer, Silvestera Stalonea itd.) vole da provode svoje vrijeme.

Poslednja od crnogorskih rivijera je, takode, dobila ime po glavnom gradu ove regije, Ulcinju. On je istorijska luka sa gusarskom istorijom. Blagoslovljen je sa Starim gradom, opasan sa velikim gradskim zidinama koje najbolje svjedoce vrijednosti grada i promjenljivoj istoriji okupatora, trgovine i pomorske razmjene. Obala Ulcinja je duga 32, 7 km i širi se od rta Starog Ulcinja do ušca rijeke Bojane u Jadransko more. U stjenovitom dijelu ima 18 uvala, poluostrva Marjan i Mandra, zatim plažu Valdanos i dvije pješcane plaže: Velika i Mala plaža. Posebna atrakcija ovog dijela obale je prirodni rezervat – Ada Bojana.Velika i Mala plaža , ada Bojana, plaža Valdanos, pa i brojne plaže medu borovim drvecem su raznovrsne po svojoj ljepoti, velicini i okruženju. Ulcinjske plaže su izuzetrno suncane sa mnogo suptropske vegetacije. Zbog konfiguracije plaže, ulcinjska rivijera ima velike mogucnosti za organizaciju raznih sportova i na plaži i u vodi.

Napuštajuci priobalni dio, u vrlo kratkom vremenskom roku cete se naci u centralnoj regiji. Ovaj dinarski priobalni pojas se sastoji od karsta, i leži na uzvišenju od 1000m nadmorske visine, pa cak i sa nekim dijelovima se izdižu i do 2 000 m, kao planine Orjen (1, 894m) i Lovcen (1, 749m), koje su najveci planinski masivi medu obalnim kamenjarom. " I cudim se moru kako može zaci, Kad ljepote ove nigdje nece naci "

6.5.09.


Gradovi na Crnogorskoj obali ce vas sigurno osvojiti svojim sarmom, raznolikoscu i mediteranskim mirisima. Od Ulcinja (koji je nekad bio gusarsko mjesto, danas predstavlja turisticki raj), Bara (grad prepun istorijskih spomenika, sa novim modernim gradskim jezgrom, lukom, marinom, hotelima), Budve (koja od Buljarice preko Petrovca i Svetog Stefana, pa sve do Jaza, predstavlja turisticku metropolu Crne Gore), preko Tivta (divnog i mirnog gradica), Kotora (koji je pod zastitom UNESCO kao kulturno umjetnicko blago), sve do Herceg Novog (neodoljivog turistickog grada punog zelenila, cvijeca, stepenica i predivnih istorijskih objekata) svaki grad je prica za sebe. U svakom gradu mozete naci restorane sa domacom hranom i ribljim specijalitetima, kafice sa divnim terasama i odlicnim koktelima, hotele sa prijatnim osobljem i nezaboravnim pogledom na more. Nigdje necete vidjeti ljepsi zalazak sunca, eksploziju boja i emocija, kontraste planina i mora - kao na crnogorskom primorju. Ako jednom posjetite crnogorsko primorije, uvijek cete se rado vracati.